7 naročitih i relativno neprevodivih norveških riječi

Piše: Jelena Vojinović

 

Norvežani koriste istu riječ za krov i plafon – tak. Potpuno nelogično, urgirala sam, jednostavno nije na mjestu nemati odvojene jezičke znake za ova dva pojma. Trebalo bi uvesti riječ plafong, u skladu sa brojnim francuskim pozajmljenicama koje su u aktivnoj upotrebi, poput sjargong, perrong, sjetong. No za time potrebe nema, tvrde, radije će zadržati svoj spoljašnji i unutrašnji tak. Dalje, riječi za poljoprivrednike i pasulj (bønderi bønner) u pisanju razlikuje jedno slovo, a u govoru samo tonema – mistična vještina manipulacije tonom riječi kojom vladaju samo maternji govornici jezika koji ovaj fenomen zahtijevaju. I možda najskandaloznija od svih pojava koje podražavaju princip jezičke ekonomije: nema konkretne riječi ili izraza za „molim te.“

Vođena navedenim i mnogim sličnim primjerima, dugo sam bila ubijeđena da bogatstvo norveškog jezika nije svojstveno raznolikosti njegovih riječi, već da leži u poput reljefa ćudljivoj melodiji i dijalektima za koje kažu da ih je više nego stanovnika, dok je jezik sam, kao oličenje svog govornika, racionalan, odmjeren i uzdržan, bez pretjerane ekspresivnosti, a obilat eufemizmima i prećutnim značenjima. I ekonomičan.

Međutim, koja dodatna godina bavljenja jezikom dala mi je uvid u njegove zabačenije kutke, one koji bljesnu tek u usputnim komentarima ili su pak zaglavljeni u rijetkim dijalektima i dugim složenicama, a skrivaju riječi posebne bilo po svom značenju, obliku ili pojmu koji označavaju, kao i potencijalu za stvaranje prevodilačkih praznina u drugim jezicima. Ovo su neke od njih.

Dugnad

5 Dugnad Copy 1024x1024

Iliti prvi korak ka probijanju norveškog socijalnog oklopa i mogućoj integraciji. Ako vas jednog dana do tada ćutljivi komšija ni manje ni više nego pozdravi, sa sve osmjehom na licu, a niste se sreli u šetnji šumom i sigurni ste da nije pijan, znajte da je dan za dugnad. Funkcioniše otprilike kao radna akcija – podrazumijeva neplaćen dobrovoljni rad najčešće u lokalne svrhe, a odvija se gdje god redovno boravi određena grupa ljudi: u komšilucima, vrtićima, školama, na radnim mjestima i sportskim terenima. Jedan tipičan dugnad bi izgledao ovako: sunce sija, dan je uoči 17. maja i komšije se okupljaju radi dotjerivanja komšiluka za praznik. Jedni sređuju bašte, drugi farbaju ograde, treći čiste ulice, a četvrti peku bakine kolače i kuvaju kafu. U međuvremenu čak i prozbore koju jedni s drugima, i to gotovo bez uobičajene neprijatnosti.

Kjærlighet på pinne

bhbnklmk

Ono što ovu riječ čini naročitom zasigurno nije njeno značenje, uzevši u obzir to da je ono prilično poznato. Pojedinačna značenja njenih činilaca su takođe vrlo jasna – ljubav na štapiću. Skraćenja radi, može se koristiti i samo kjærlighet. Stoga je potpuno je legitimno reći: „Danas sam pojeo tri ljubavi.“ Radi se, naime, o lizalici! Porijeklo ovog imena nije poznato, ali nije teško složiti se u tome da itekako liči na ono što predstavlja.

Harry

Koristi se u slengu u značenju „lošeg ukusa, kičast, nesofisticiran, passé.“ Moglo bi biti analogno našoj upotrebi atributa „seljački“ u pogrdne svrhe. Riječ je ušla u jezik početkom 20. vijeka kada je elitna omladina u Oslu počela metonimijski da upotrebljava najčešće ime davano pripadnicima radničke klase, Harry, kao opšti opis svega što joj je svojstveno – stila, frizure, govora i slično. Ono što se danas u Norveškoj smatra tipično harry jeste, na primer, putovanje do Švedske radi kupovine jeftinijih namirnica, cigareta i alkohola. Kombinacija ova dva koncepta je dostigla te humoristične visine da je čak par švedskih prodavnica sprovelo kampanju da sve osobe koje se zovu Harry dobijaju popust od čak hiljadu švedskih kruna!

Fylleangst

casaDan posle pijanke se budite ošamućeni sa rupama u sjećanju i mučninom u stomaku. Nekih puta i sa alarmantnim osjećajem da ste prethodne večeri rekli ili učinili nešto glupo, ali bez jasnog sjećanja na to. Postalkoholna anksioznost vrlo koncizno sumira norveški odnos prema alkoholu. Kako je njegova upotreba strogo kontrolisana, što ograničenim vremenom kada se može kupiti, to i ne pretjerano priuštivim cijenama, pijančenje funkcioniše po principu „popij sve što si kupio.“ Neumitan rezultat toga su neodgovarajuće količine alkohola i obeznanjivanje, a zatim mamurluk i, shodno norveškom karakteru, strah od toga kakvu su sramotnu stvar u alkoholisanom stanju mogli učiniti, poput, ne daj bože, sklapanja prijateljstva.

Hugleik

Ovo je jedna od najsuptilnijih norveških riječi. Možda je bitno pomenuti da postoji samo u ninošk varijanti jezika, koja je, kako mnogi tvrde, daleko lirskija od svog „danskijeg“ parnjaka bukmola. Bukvalno bi se prevela kao „igra uma“, no nosi značenje dovoljno slojevito da ni Norvežani sami ne uspijevaju da postignu konsenzus. Od jednih sam čula da znači „mašta“, a od drugih da je to naprosto „ljubav.“ U svojoj digitalnoj potrazi naišla sam na komentar koji naočigled prepliće ova dva značenja u svom opisu: „Osjećam veliko zadovoljstvo pri pomisli na tebe, i stoga je moguće da te zapravo volim.“ Ovakav se opis uistinu vrlo precizno podudara sa načinom na koji Norvežani pristupaju svojim osjećanjima, te bi on zaista mogao biti slika suštine ove zagonetne riječi. U suprotnom, makar zvuči romantično.

Utepils

beer 4

Norveška varijanta pozdrava suncu, tradicionalno izvođena uz isto pomogalo koje Norvežane okuraži dovoljno da pozdrave i druge ljude – alkohol. „Vanjsko pivo“ je jednostavno pivo koje se pije napolju. No, prvo utepils sezone je posebno iščekivan ritual u kome se uživa čim sunce grane, a snijeg počne da okopnjava. Moglo bi se reći da su Norvežani zamotani u ćebad sa od prvog sunca zarumenjelim obrazima i pivom u ruci svojevrsni vjesnici proljeća.

Koselig

kusli2

Dakako jedan od najlegendarnijih skandinavskih koncepata. Kult kusa (n. kos, d. hygge, š. mys) je tokom poslednjih par godina prodrmao i internet zajednicu, gdje već možete naći bezbroj članaka na temu „kako da učinite da stvari budu koselig“. „Kušli“ je u svojoj biti izraz topline, bilo fizičke ili metafizičke, koja se može nastaniti u bilo čemu – situaciji, atmosferi, enterijeru, pejzažu ili osobi. Ako je u pitanju osoba, onda je ona mila i prijatna; situacija je ona gdje ste se, primjerično, sastali sa starim prijateljima i uz vino i svijeće čavrljali do kasno u noć; pejzaž je zimski, sniježan, nijem, sa drvenim kolibama svojim odžacima okačenim o nestajuće tragove dima, a enterijer je ušuškan i ište naložen kamin, ćebe, topao napitak i prigušeno svjetlo. Kažu da Norvežani tako svojim unutrašnjim ljetom preživljavaju duge, prirodom im nametnute zime.


jelenavojinovićJelena Vojinović je prevalila dug put od Podgorice do Beograda kako bi u njemu studirala norveški jezik, iako je njena prva skandinavska ljubav zapravo islandski. Pored toga, govori još pokoji jezik, strastveni je ljubitelj iščašenih filmova i svega plavog, i u svakom trenutku je spremna da vam objasni teoriju o liminalnim prostorima, koju će, kako obećava, jednog dana progurati u širu akademsku javnost. Uvijek je možete podmititi hranom. Svojim velikim uspjehom smatra činjenicu da je prijatelje Norvežane naučila čarima dijeljenja, prijateljskog fizičkog kontakta i politički nekorektnih šala, a za uzvrat shvatila značaj šetnje, kusovanja i rezača za sir. Prijatelji Norvežani su o njoj rekli: „Uprkos tvojim neumjesnim primjedbama, drskim komentarima i uvredljivim opaskama, na čudesan način te je lako zavoljeti.“ „Iskrena si i otvorena, što nije uobičajeno ovdje u Norveškoj – ali uvijek s ljubavlju.“  „Govoriš mnogo glasno, a smiješ se još glasnije.“